nedjelja, 13. prosinca 2015.

Nedjelja

Danas u nedjelju 13.12. razgovori nisu vođeni uz kavu. Jednom tjednom može se napraviti time-out i otići u prirodu. Moja ekipa "Hodanjem do zdravlja" dogovorila je s Stjepanom Zrinskim da se okupimo kod njegovog vinograda i da provedemo nedjeljno do podne u prirodi. Krenuli smo od gračanskog brda prema Ciglenici pa preko Luke natrag. Usput smo govorili o tome kako se treba i zbog zdravlja (naročito onog mentalnog) češće boraviti u prirodi. Otkrili smo novu trasu pješačkog puta i podmirili naše tjedne potrebe za hodanjem. No pravi razgovori su započeli u Štefovoj kući gdje nam je njegov kum Bedić pripremio fiš. Uz fiš jeli smo kruh iz jedne od nekoliko kutinskih pekara. Kruh je bio onaj specijalni, zdraviji ali obojen tamnom bojom. Prvo pitanje je bilo zašto ta boja u kruhu kada znamo da je brašno bijelo, bilo ono pšenično ili raženo. Onda se rasprava produbljuje te se konstatira kao u današnjim žitaricama ima 30% više glutena. Zašto, zato što su modifikacijom sjemena, pretjeranom upotrebom zaštitnih kemijskih sredstava, procesom industrijske proizvodnje hrane i drugim čimbenicima promijenila se kvaliteta i sastav namirnica koje sadrže gluten, a samim tim i njihov utjecaj na čovjekov organizam. Jedini enzim koji može preraditi gluten nalazi se u ustima i hranu treba dobro sažvakati, a to uglavnom zbog užurbanosti ne radimo. Preosjetljivost na gluten izaziva alergije i druge boleštine. Uglavnom - gluten je otrov za ljudski organizam.
Ali da stvar bude gora to nije bilo sve o čemu smo razgovarali uz jelo. Vlado Ilijaš započeo je temu vezanu uz GMO (genetski modificirana hrana): GMO hrana potječe od biljaka i životinja koje imaju umetnute gene drugih biljaka i životinja kako bi se promijenilo neko njihovo svojstvo. Govorilo se kako je potreba za GMO nastala da bi se mogao prehraniti što veći broj ljudi na zemlji. No postoje sumnje na moguće neočekivane posljedice, štetne zdravstvene efekte, onečišćenja okolica itd. I tako je moguće da GMO hrana neće biti i zdrava hrana i da će regulirati broj stanovnika. Ispada da nam treba puno hrane ali istovremeno ona i ne treba biti zdrava. Onda sam ja spomenuo upravo zaključen sporazum o klimatskim promjenama i o tome da će se teško sprovesti jer mnoge nerazvijene zemlje nemaju novca za prijelazak s fosilnih na neka druga goriva. I ako im se u tome pomogne ipak njihovo stanovništvo će i dalje upotrebljavati najveći zagađivač ovog planeta - fosilna goriva. Na svijetu se sve vrti oko novca i dogoditi će se kada se posjeće zadnje drvo, zagadi zadnji potok i pojede zadnja riba da će ljudi postati svijesni da novac ne mogu jesti.
I na kraju kad smo se dobro najeli riblje čorbe osjećao sam neku težinu u želucu, da li od prevelike količine kruha i glutena, ili ljute paprike, ili sve te rasprave o hrani, ne bih znao. 


Nema komentara:

Objavi komentar